Uvijek se pitamo što može svako od nas napraviti?Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje oko 3500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog onečišćenja zraka lebdećim česticama pri čemu je pod najvećim pritiskom kontinentalni dio tokom zime, zbog čega je Ministarstvo zaštite okoliša te zemlje pokrenulo program od 220 miliona eura.
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije u razgovoru za Hinu kaže da se o kvaliteti zraka ne govori previše, a to je javno-zdravstveni problem. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 3500 ljudi umre preuranjenom smrću zbog loše kvalitete zraka, dok ih samo u Europi prema procjenama Europske agencije za okoliš umre oko 300.000, upozorio je.
Kaže da je 96 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. To je, kaže, opći problem na kojem svi trebamo raditi kako bi se kvaliteta zraka poboljšala.
Istaknuo je da su u Hrvatskoj u 2023. pod najvećim pritiskom onečišćenja zraka lebdećim česticama bili Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina.
-Moramo biti svjesni da imamo veliku starost voznog parka, prosječna starost automobila u Hrvatskoj je između 13 i 14 godina, a imamo i jako veliki broj dizelskih vozila. U Zagrebu kontinuirano raste broj vozila, a promet je jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka. Tu bi trebalo djelovati, naglašava.
Primjerice, Njemačka je u brojnim urbanim područjima zabranila ulazak ili korištenje dizelskih automobila.
Uvijek se pitamo što može svako od nas napraviti? Možemo izbjegavati korištenje automobila za kratke udaljenosti.Duplić kaže kako je za to izuzetno važno uspostaviti kvalitetan javni prijevoz, jer ako je on brz, tačan i učinkovit može se značajno smanjiti onečišćenja, kao i emisije stakleničkih plinova.
Ističe kako se u kontinentalnom dijelu Hrvatske u zimskim mjesecima za stabilnih vremenskih uvjeta, bez vjetra, bilježi povećan broj dana s lošim zrakom.
– Tada nam je indeks kvalitete zraka loš, vrlo loš ili iznimno loš. Riječ je o prekoračenjima vezanim za lebdeće čestice PM10 i PM2,5 čije su koncentracije iznad graničnih vrijednosti, a koje nastaju u procesima sagorijevanja krutih goriva u kućnim ložištima, industrijskim procesima proizvodnje energije ili u prometu iz automobila, objasnio je.
S 25 miliona eura financirat će se energetsku obnovu obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva, a s 53 miliona eura kupnja vozila na alternativna goriva kao i širenje mreže električnih punionica.
S 10 miliona eura financirat će se ulaganja u zamjenu kućnih ložišta u svrhu zamjene zastarjelih kotlova i to u gradovima s prekoračenjima emisija, a s 10 miliona eura građanima će se sufinancirati ugradnja fotonaponskih elektrana.
Propisane mjere i aktivnosti
Duplić ističe da uz te državne mjere također i jedinice lokalne samouprave u kojima je problematična kvaliteta zraka provode niz propisanih aktivnosti i mjera.
– Tim svim mjerama nećemo riješiti problem loše kvalitete zraka, ali ćemo sasvim sigurno doprinijeti smanjenju onečišćenja, poručio je Duplić.
Najavio je i da će za dvije godine stupiti na snagu odredbe nove EU direktive o kvaliteti zraka, a u tom smislu će se mijenjati i naš Zakon o kvaliteti zraka. Obuhvatit će nove granične vrijednosti koje su niže od danas važećih čime se EU usklađuje s graničnim vrijednostima koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija.
– To je dobro za sve nas koji živimo u Europi jer će ubrzati aktivnosti za dodatno smanjenje emisija onečišćujućih tvari i dugoročno donijeti bolju kvalitetu zraka te pozitivno utjecati na kvalitetu našeg života i naše zdravlje, istaknuo je Duplić.
Napomenuo je i da se kvaliteta zraka u Hrvatskoj značajno poboljšala u posljednjih 40 godina. Posljedica je to drugačijeg grijanja, kvalitetnijih peći, automobila i goriva, a smanjena su i onečišćenja industrijom, te prekogranična, ali ipak sva ta onečišćenja su i dalje prisutna.